View source for HR/Prabhupada 0798 - Ti si plesačica. Sada trebaš plesati.Nemoj se sramiti

<!-- BEGIN CATEGORY LIST -->
[[Category:1080 Croatian Pages with Videos]]
[[Category:Prabhupada 0798 - in all Languages]]
[[Category:HR-Quotes - 1973]]
[[Category:HR-Quotes - Lectures, Bhagavad-gita As It Is]]
[[Category:HR-Quotes - in United Kingdom]]
<!-- END CATEGORY LIST -->
<!-- BEGIN NAVIGATION BAR -- DO NOT EDIT OR REMOVE -->
{{1080 videos navigation - All Languages|Croatian|HR/Prabhupada 0797 - Oni koji propovijedaju ljudima u ime Krsne. Veliki su vojnici|0797|HR/Prabhupada 0799 - Potpuna sloboda-vječnost, blaženstvo , savršeno znanje|0799}}
<!-- END NAVIGATION BAR -->
<!-- BEGIN ORIGINAL VANIQUOTES PAGE LINK-->
<div class="center">
'''<big>[[Vaniquotes:Dancing girl, when she was on the stage, she saw that her relatives are there as visitors. So she began to draw the veil. So this is not required. You are a dancing girl. Now you have to dance. You cannot be shy. You must freely dance. That is your duty|Original Vaniquotes page in English]]</big>'''
</div>
----
<!-- END ORIGINAL VANIQUOTES PAGE LINK-->

<!-- BEGIN VIDEO LINK -->
{{youtube_right|Vh-bW-6C638|Ti si plesačica. Sada trebaš plesati.Nemoj se sramiti <br/>- Prabhupāda 0798}}
<!-- END VIDEO LINK -->

<!-- BEGIN AUDIO LINK (from English page -->
<mp3player>https://s3.amazonaws.com/vanipedia/clip/730904BG-LONDON_clip1.mp3</mp3player>
<!-- END AUDIO LINK -->

<!-- BEGIN VANISOURCE LINK (from English page) -->
'''[[Vanisource:Lecture on BG 2.36-37 -- London, September 4, 1973|Lecture on BG 2.36-37 -- London, September 4, 1973]]'''
<!-- END VANISOURCE LINK -->

<!-- BEGIN TRANSLATED TEXT (from DotSub) -->
Tako je Arjunina pozicija vrlo neizvjesna. Postoji Bengalska poslovica nachte bose guṇṭhana. Djevojka, ona je vrlo poznata plesačica. Stoga to je sistem, kao što smo predstavili, djevojke i gospođe, one imaju veo. Guṇṭhana, zove se guṇṭhana na Indijskom jezikzu. Tako plesačica, kada je ona na podiju, vidjela je toliko mnogo svojih rođaka kao posjetitelja. Stoga je počela izvlačiti veo. Stoga to nije potrebno. Ti si plesačica. Sada moraš plesati. Ne možeš biti sramežljiva. Moraš slobodno plesati. To je tvoja dužnost. Stoga Arjuna... Neki nitkov je ubio nekog čovjeka, dajući opravdanje da ubijanje nije grješno jer to u Bhagavad-giti tako objašnjeno. Da. Ispada da nitkovima to izgleda tako, da Krišna potiče Arjunu da se bori. I On kaže da nema grijeha. No nitkov ne vidi pod kojim uvjetima On savjetuje. Sva-dharmam api cāvekṣya. The sva-dharma, princip je... kṣatriyina dužnost je da se bori, da ubije u borbi. Ako si u borbi, i postaneš samilostan, tada je isti primjer: plesačica, kad je na podiju, ako je sramežljiva, to je poput toga. Zašto bi bila sramežljiva? Ona mora plesati slobodno.To će biti kredit. Stoga na bojnom polju, ne možeš biti suosjećajan. To nije potrebno. Na toliko mnogo načina. Ahiṁsā ārjava, to su dobre osobine. U trinaestom poglavlju, Krišna je opisao ahiṁsā, nenasilje. Nenasilje je općenito prihvaćeno. A zapravo je Arjuna bio nenasilan. On nije bio kukavica, nije bilo to da se zato jer je kukavica, on stoga odbijao boriti. Ne. Vaiṣṇava, prirodno je nenasilan. On ne voli ubiti nikoga, a osobito ne nekoga iz svoje obitelji. On je bio malo samilostan. NE da je on bio kukavica. 

Stoga Krišna potiče, navodi Arjunu da prouči dužnost. Ne možeš odstupiti od dužnosti. To je bila poanta. Kada je prisutna bitka, moraš se boriti redovito, i ubiti neprijatelja. To je tvoja zasluga. Kad se boriš sa neprijateljima, ako postaneš samilostan, "Kako ću ubiti?" to je kukavičluk. Stoga Krišna zaključuje ovdje: hato vā prāpsyasi svargaṁ jitvā vā bhokṣyase mahīm. Postoje dvije alrternative. Za ratnika, za kṣatriyu, da se borili u bitci, stekne pobjedu ili pogine. Nema zaobilaznog puta. Bori se do zadnje točke ako možeš, tada postaješ pobjedonosan. Ili umri. Nema stajanja. Sva ova borba je namijenjena da bude takva. Prema vedskoj kulturi, kṣatriyas... ne brāhmaṇas. Brāhmaṇas nisu ohrabreni da se bore ili da ubijaju. Oni bi uvijek trebali ostati nenasilni. Čak i da je potrebno nasilje, brāhmaṇa ne bi ubio osobno. On bi prenio slučaj kṣatriyama, kraljevskom redu.
<!-- END TRANSLATED TEXT -->