HR/Prabhupada 0798 - Ti si plesačica. Sada trebaš plesati.Nemoj se sramiti

The printable version is no longer supported and may have rendering errors. Please update your browser bookmarks and please use the default browser print function instead.


Lecture on BG 2.36-37 -- London, September 4, 1973

Tako je Arjunina pozicija vrlo neizvjesna. Postoji Bengalska poslovica nachte bose guṇṭhana. Djevojka, ona je vrlo poznata plesačica. Stoga to je sistem, kao što smo predstavili, djevojke i gospođe, one imaju veo. Guṇṭhana, zove se guṇṭhana na Indijskom jezikzu. Tako plesačica, kada je ona na podiju, vidjela je toliko mnogo svojih rođaka kao posjetitelja. Stoga je počela izvlačiti veo. Stoga to nije potrebno. Ti si plesačica. Sada moraš plesati. Ne možeš biti sramežljiva. Moraš slobodno plesati. To je tvoja dužnost. Stoga Arjuna... Neki nitkov je ubio nekog čovjeka, dajući opravdanje da ubijanje nije grješno jer to u Bhagavad-giti tako objašnjeno. Da. Ispada da nitkovima to izgleda tako, da Krišna potiče Arjunu da se bori. I On kaže da nema grijeha. No nitkov ne vidi pod kojim uvjetima On savjetuje. Sva-dharmam api cāvekṣya. The sva-dharma, princip je... kṣatriyina dužnost je da se bori, da ubije u borbi. Ako si u borbi, i postaneš samilostan, tada je isti primjer: plesačica, kad je na podiju, ako je sramežljiva, to je poput toga. Zašto bi bila sramežljiva? Ona mora plesati slobodno.To će biti kredit. Stoga na bojnom polju, ne možeš biti suosjećajan. To nije potrebno. Na toliko mnogo načina. Ahiṁsā ārjava, to su dobre osobine. U trinaestom poglavlju, Krišna je opisao ahiṁsā, nenasilje. Nenasilje je općenito prihvaćeno. A zapravo je Arjuna bio nenasilan. On nije bio kukavica, nije bilo to da se zato jer je kukavica, on stoga odbijao boriti. Ne. Vaiṣṇava, prirodno je nenasilan. On ne voli ubiti nikoga, a osobito ne nekoga iz svoje obitelji. On je bio malo samilostan. NE da je on bio kukavica.

Stoga Krišna potiče, navodi Arjunu da prouči dužnost. Ne možeš odstupiti od dužnosti. To je bila poanta. Kada je prisutna bitka, moraš se boriti redovito, i ubiti neprijatelja. To je tvoja zasluga. Kad se boriš sa neprijateljima, ako postaneš samilostan, "Kako ću ubiti?" to je kukavičluk. Stoga Krišna zaključuje ovdje: hato vā prāpsyasi svargaṁ jitvā vā bhokṣyase mahīm. Postoje dvije alrternative. Za ratnika, za kṣatriyu, da se borili u bitci, stekne pobjedu ili pogine. Nema zaobilaznog puta. Bori se do zadnje točke ako možeš, tada postaješ pobjedonosan. Ili umri. Nema stajanja. Sva ova borba je namijenjena da bude takva. Prema vedskoj kulturi, kṣatriyas... ne brāhmaṇas. Brāhmaṇas nisu ohrabreni da se bore ili da ubijaju. Oni bi uvijek trebali ostati nenasilni. Čak i da je potrebno nasilje, brāhmaṇa ne bi ubio osobno. On bi prenio slučaj kṣatriyama, kraljevskom redu.