BI/Prabhupada 1067 - Bhagavad-gitu Moramo Prihvatiti Bez Interpretacija, Bez Ikakvog Skraćivanja
660219-20 - Lecture BG Introduction - New York
Postoje sve mogućnosti za male potpune jedinke tj. živa bića da spoznaju Potpunog Boga. Svaka vrsta nepotpunosti, nesavršenosti koju osjećamo - dolazi uslijed nepotpunog znanja o Potpunome Bogu. Bhagavad-gītā je potpuno znanje vedske mudrosti.
Cijelo Vedsko znanje je bez greške. Postoje mnogi primjeri o načinu na koji prihvaćamo Vedsko znanje kao nepogriješivo. Uzmimo na primjer Hinduse, i način na koji oni prihvaćaju Vedsko znanje kao potpuno. Evo jedan mali primjer: Kravlja balega je izmet životinje. Prema 'smriti', ili Vedskoj mudrosti, ako neko dodirne izmet životinje mora da se okupa da bi se pročistio. Ali u Vedskim spisima kravlja balega je opisana kao čista. Čak štaviše, nečisto mjesto ili nečiste stvari se pročišćavaju dodirom kravlje balege. Ako neko stavi primjedbu kako to da je na jednom mjestu rečeno da je izmet životinje nečist, a na drugom da je kravlja balega, koja je isto izmet životinje, čista, dakle to je protivrečno. Zapravo može da izgleda kontradiktorno, ali pošto je to Vedska naredba, mi je prihvaćamo iz praktičnih razloga. I tim prihvatanjem ne činimo grešku. Savremeni naučnik i hemičar Dr. Lal Mohan Gosal je došao do zaključka tako što je vrlo pažljivo analizirao kravlju balegu te pronašao da sastojci kravlje balege imaju sva antiseptička svojstva. Slično tome, iz radoznalosti je analizirao vodu Gange i došao do istog zaključka. Prema tome, moje mišljenje je da je vedsko znanje potpuno jer je iznad svih sumnji i grešaka. A Bhagavad-gītā je suština svog Vedskog znanja. Vedsko znaje je stoga nepogrešivo. Ono silazi kroz savršeno učeničko naslijeđe.
To znači da Vedsko znanje nije proizvod nekog istraživačkoga rada. Naš istraživački rad je nesavršen jer sve istražujemo sa nesavršenim čulima. Zato je rezultat našeg istraživačkog rada takođe nesavršen. Ne može da bude savršen. Moramo da prihvatimo savršeno znanje. Savršeno znanje silazi, kao što je rečeno u Bhagavad-gīti, evaṁ paramparā-prāptam imaṁ rājarṣayo viduḥ (BG 4.2). Moramo da primimo znanje iz pravog izvora, u učeničkom naslijeđu duhovnog učitelja koje počinje od Božanske Ličnosti. Tako je Bhagavad-gītu izgovorio Sam Gospod, a Arđuna, hoću da kažem, student koji je uzeo lekcije Bhagavad-gīte, prihvatio je cijelu priču kakva jeste, bez ikakvog skraćivanja. Nije dozvoljeno da prihvatimo određenu sekciju Bhagavad-gīte a drugu da odbacimo. To nije prihvatljivo. Moramo da prihvatimo Bhagavad-gitu bez tumačenja, bez ikakvog skraćivanja, i bez osobnih hirovitih učinaka jer Vedsko znanje treba da se prihvati kao najsavršenije znanje. Vedsko znanje se prima iz transcendentalnih izvora jer je prvu riječ izgovorio Svevišnji Bog. Riječi koje Bog izgovara se nazivaju apauruṣeya, ili riječi koje nije izgovorila ni jedna svjetovna ličnost iz ovog smrtnog svjeta, koja je inficirana sa četiri principa nesavršenosti. Živo biće materijalnog svijeta je pod uticajem četiri nesavršena principa u svom životu, a to su: Sklonost ka činjenju grešaka, 2. Sigurno će u izvjesnim trenucima potpasti pod iluziju, 3. Sigurno će pokušati prevariti druge, i 4. Podložno je nesavršenim čulima. Uslijed ta četiri principa nesavršenosti, osoba ne može da isporuči savršenu informaciju što se tiče sveprožimajućeg znanja. Vede nisu takve. Vedsko znanje je predano u srce Brahme, prvog stvorenog živog bića. A Brahma je to znanje potom prenio svojim sinovima i učenicima točno tako kako ga je čuo od Svevišnjega Boga.