BI/Prabhupada 1068 - Postoje Tri Vrste Djelatnosti U Skladu Sa Različitim Odlikama Prirode
660219-20 - Lecture BG Introduction - New York
Pošto je Bog pūrṇam ili svesavršen, i kao takav nije podložan uticaju zakona materijalne prirode. Stoga osoba bi trebala biti dovoljno inteligentna i znati da osim Boga, niko nije vlasnik ničega u univerzumu. To je objašnjeno u Bhagavad-gīti:
- ahaṁ sarvasya prabhavo
- mattaḥ sarvaṁ pravartate
- iti matvā bhajante māṁ
- budhā bhāva-samanvitāḥ
- (BG 10.8)
Bog je izvorni Kreator. On je Tvorac čak i poluboga Brahme, kreatora materijalnoga univerzuma. To je takođe objašnjeno. On je Tvorac Brahme. U jedanaestom poglavlju Gospod je oslovljen kao prapitāmaha (BG 11.39) dok je Brahmā oslovljen kao pitāmaha, deda, ali On je Stvoritelj čak i Brahme. Dakle, niko ne bi trebao da tvrdi da je vlasnik bilo čega, već bi trebao prihvatiti samo one stvari koje mu je Gospod odredio kao kvotu neophodnu za održanje u životu. Postoji mnogo primjera kako da iskoristimo ono što je Bog odredio za nas. To je takođe objašnjeno u Bhagavad-gīti. Arjuna je na početku odlučio da neće da se bori. Takva je bila njegova prvobitna namjera. Arđuna je rekao Gospodu da ne bi mogao uživati kraljevstvo nakon ubijanja sopstvenih rođaka. Njegov stav je bio baziran na tjelesnom poimanju. Jer je mislio da je on materijalno tijelo. Zbog tjelesne vezanosti za rođake, tj. braće, nećaka, svoga tasta ili svoga djeda..., misleći da su oni dio njegovoga tijela, i on je tako razmišljao da bi zadovoljio svoje tjelesne prohtjeve. Gospod je sve objasnio samo da promjeni njegovo gledište. I na kraju Arđuna je pristao da djeluje prema uputstvu Gospoda. Rekavši, izvršiću Tvoju naredbu - kariṣye vacanaṁ tava (BG 18.73).
Svrha ljudskoga bića u ovome svijetu nije da bi se svađalo kao mačke i psi. Ljudi moraju biti dovoljno inteligentni kako bi spoznali važnost ljudskoga života te odbaciti da se ponašaju kao obične životinje. Ljudsko biće treba shvatiti svrhu ljudskoga postojanja. To uputstvo prožima cijela vedska literatura, a suština je data u Bhagavad-gīti. Vedska literatura je namjenjena ljudskom biću a ne psima i mačkama. Psi i mačke moga da ubijaju druge životinje radi hrane i za njih to nije grijeh. Ali ako čovjek ubije životinju da bi zadovoljio svoje neobuzdano čulo ukusa, mora da bude odgovoran za kršenje zakona prirode. U Bhagavad-gīti je jasno objašnjeno da postoje tri vrste aktivnosti u skladu sa različitim odlikama prirode: aktivnosti vrline, aktivnosti strasti, aktivnosti neznanja. Slično tome, postoje tri vrste hrane: hrana u vrlini, hrana u strasti, hrana u neznanju. Svi ti subjekti su jasno opisani, te ako propisno koristimo upute Bhagavad-gite, naš cijeli život će se pročistiti i na kraju ćemo moći da stignemo do odredišta. Yad gatvā na nivartante tad dhāma paramaṁ mama (BG 15.6).
Ta informacija je data u Bhagavad-gīti, da iznad materijalnog neba postoji drugo, duhovno nebo, koje se naziva sanātana nebo. Na ovom nebu, materijom prekrivenom nebu, vidimo da je sve privremeno. Sve što nastane, ostaje neko vrijeme, daje popratni proizvod, a onda se raspada i nestaje. To je zakon ovog materijalnog svijeta. Bilo da je riječ o ovome tijelu, parčetu voća ili bilo čemu drugome - sve biva na kraju uništeno. Dakle iznad ovog privremenog svijeta postoji drugi svijet o kojem je data informacija, paras tasmāt tu bhāvaḥ anyaḥ (BG 8.20). Postoji druga priroda koja je vječna, sanātana, znači vječna. A điva, điva je isto opisana kao sanātana. Mamaivāṁśo jīva-bhūtaḥ jīva-loke sanātanaḥ (BG 15.7). Sanātana, sanātana znači vječna. Gospod je isto opisan kao sanātana u jedanaestom poglavlju Pošto smo u bliskoj relaciji s Gospodom svi smo kvalitativno jednaki... Sanātana-dhama i sanātana Vrhovna Ličnost i sanātana živa bića, svi su na istom kvalitativnom nivou. Zato je čitav cilj Bhagavad-gīte da oživi naše sanātana zanimanje ili sanātana, to se zove sanātana-dharma, ili vječno zanimanje živog bića. Mi smo sada privremeno uključeni u razne aktivnosti i sve te aktivnosti se pročišćavaju. Kada ostavimo sve te privremene aktivnosti: sarva-dharmān parityajya (BG 18.66), i kada započnemo aktivnosti koje želi Svevišnji Gospod, to se naziva našim čistim životom.